Pri razmeravanju treba obratiti pažnju na rastojanje između redova i granice (međe) parcele. Po pravilu bi trebalo da krajnji redovi budu udaljeni od granice (međe) parcele za minimum polovinu međurednog rastojanja, ali takože treba uzeti u obzir da se pored njih može nesmetano prolaziti sa mehanizacijom. Ako se parcela ograđuje, ograda treba da je najmanje 50 cm odmaknuta od granica parcele. Sadnja se može obaviti u toku jeseni, zime ili u rano proleće. Ako se sadi u toku zime treba obratiti pažnju da se ne sadi u previše vlažnu ili smrznutu zemlju. Najbolje vreme za sadnju sadnica je u jesen jer se sadnice bolje primaju
Nedostatak jesenje sadnje ako zasad nije ograđen pa zečevi i poljski miševi mogu oštetiti deblo sadnice u tolikoj meri da izazovu njihovo sušenje. Zato je pri jesenjoj sadnji zaštita sadnica neophodna.
Dobre rezultate daju i kasna zimska sadnja, posebno ako su sadnice ujesen pripremljene za sadnju sa skraćivanjem korenovog sistema i ako su bile dobro utrapljene. Kasna prolećna sadnja nije za preporuku. Kasno posađene sadnice su vrlo osetljive na sušu, pogotovo ukoliko u proleće duvaju topli, suvi južni i jugoistočni vetrovi. Potrebno je obimno i često polivati sadnice jer se one teže primaju.
Priprema sadnica za jesenju sadnju se vrši istog dana kada se sadnja obavlja. Potrebno je pregledati sadnice i izvršiti kontrolu njihove ispravnosti. Sve oštećene i zdravstveno neispravne sadnice se odstranjuju. Na zdravim sadnicama je potrebno skratiti osnovne žile korena na dužinu 15-20cm. Na pokidanim žilama obnavljaju se preseci do zdravog mesta.
Za kasnu zimsku ili ranu prolećnu sadnja poželjno je da se prirema sadnica za sadnju obavi posle njihovog vađenja iz rasadnika, a pre trapljenja. Na taj način se postiže zarastanje rana na žilama do trenutka sadnje i one ne troše snagu za ponovno zarastanje rana u proleće. Napravljeni preseci moraju biti pravi, a ne kosi, jer su pravi preseci najmanji i najlakše zarastaju. Sitne žile ne treba uklanjati niti skraćivati ako su zdrave.
Sadnja se uvek obavlja na skoro istoj dubini na kojoj je sadnica bila u rastilu. Dubina sadnje se određuje po boji kore, deo sadnice koji je bio u zemlji je svetliji od dela koji je bio iznad zemlje. Za sadsnju su potrebana dva radnika, jedan radnik stavlja sadnicu u centar iskopane rupe,drugi radnik preko korena sadnice nabacuje zemlju. Laganim povlačenjem sadnice omogućava se bolje popunjavanje prostora između žila. Zemlja se lagano nagazi da bi se istisnuo vazduh i što bolje uspostavio kontakt izmedu zemljišta i žila zatim se ponovo dodaje nova zemlja i vrši njeno gaženje.
Cena koštanja voćnjaka zavisi od mnogo faktora, ali od 1,500 evra do 80,000 evra po hektare je realna cena.
Korenov sistem mora biti snažan, dobro razvijen ( žiličast), koji nije isušen i oštećen prilikom vađenja. Što je korenov sistem duži i bolje razvijeniji primanje i razvoj sadnice biće bolji.
Koren sadnica je dobro poliven u svrhu hidriranja dok ne stigne do kupca, zatim koren je umoran streč folijom od vrha do korena. Tako je osigurano da ne dodje do nikakvnog oštećenja.
Sistem ključ u ruke znači da dobijete sve na gotovo, oformljen voćnjak od početka do kraja.
Osim što možete poručiti sadnice putem našeg vebsajta i da vam sadnice stignu na kućnu adresu, možete da dodjete i posetite nas u našem rasadniku i kupite na licu mesta.
Podizanje zasada jabuke sa kupovinom sadnica, sistemom protiv izmrzavanja, rasprskivačima, navodnjavanjem košta od 40.000 do 50.000 evra. Ukoliko se kopa bunar potrebno je izdvojiti još novca. I za podizanje jednog hektara borovnice potrebno od 40.000 do 50.000 evra, stim što se sada sadnica nalazi u saksiji pa tako dolazimo do iznosa koji se bliži i cifri od 80.000 evra jer je neophodno obezbediti supstrat, zaštitne mreže.
Ukoliko je ovu lešnik želi da gaji poljoprivredni proizvođač njega će podizanje jednog hektara koštati oko 7.000 evra, a ukoliko prozvođač poseduje samo parcelu ulaganja dostižu cifru od 10.000 evra, koliko košta i hektar pod jagodom.